Odnosi između Evrope i Kine mogli bi da oblikuju dolazeće dekade ako budu potkrepljeni političkom voljom i jedinstvom. Dok Kina gleda ka spolja, EU-Azijska ekspertkinja Klemens Lize (Clémence Lizé) predviđa buduće odnose izgrađene na saradnji na ekološkim izazovima i tehnološkoj inovaciji, kao i na delikatnom upravljanju suštinskim političkim razlikama.    

4. Mart 2049, zgrada Justus Lipsius, Brisel.

Evropski savet očekuje kinesku delegaciju visokih zvaničnika kako bi razgovarali o budućnosti partnerstva dve vlade sa željom da unaprede saradnju i ojačaju svetski poredak. U planu je i utvrđivanje garantovanog minimalnog prihoda koji bi podelile Evropska unija i Kina, politike održivog razvoja u mega urbanim regijama, kao i pregovori o zajedničkoj platformi za digitalizaciju i podatke. Prošao je vek od kako je Kineska komunistička partija osnovala “Novu Kinu”. Odnosi između Kine i Evrope tokom ovog veka su se, izgrađeni na međusobnoj posvećenosti svetskom poretku, progresivno razvijali.

SVET BEZ HEGEMONA

Da budemo iskreni, malo ko je izvan Brisela, početkom ovog veka, očekivao da će se svet kretati u ovom smeru. Nakon izbora za Evropski parlament 2019. i potpunog neuspeha u rešavanju Bregzit krize, EU je izgubila dosta svog uticaja na svetskom nivou. Demokratija i nacionalni referendumi su, naročito, izgubili kredibilitet kod Kineza. EU je postala zaokupljena restrukturiranjem sopstvenog političkog modela dok je nastojala da obezbedi institucionalnu efikasnost i da poboljša dijalog između lokalnih aktera i političke sfere.

Ovo je iziskivalo krajnju posvećenost i snagu pošto su populističke partije širom kontinenta zagovarale veću nezavisnost od EU lukavo manipulišući novim tehnologijama, a sve u cilju širenja lažnih informacija ne bi li poremetile glatko funkcionisanje evropske politike. Da bude još gore, Rusija se silno zabavljala upošljavanjem svojih stručnjaka za sajber bezbednosti kako bi radili protiv proevropskih političkih kampanja tokom 2020-ih. Kina je, sa druge strane, preuzela vođstvo u polju informacionih tehnologija i razvila je sofisticirane alate koji suzbijaju širenje lažnih informacija. To je omogućilo Kini da implementira svoje politike za ekonomski razvoj sa velikom efikasnošću.  

Kina je aktivno sarađivala sa EU kako bi obnovila politiku globalne ravnoteže 

Nakon intenzivnog trgovinskog rata između Sjedinjenih Američkih Država i Kine tokom 2020-ih, bivša supersila je prihvatila da se povuče i prihvati veće učešće Kineza u poslovima na svetskom nivou. SAD je već uveliko snažno težila izolaciji otkako je Donald Tramp izabran. Povukla se iz multilateralnih organizacija i otvoreno se izjasnila o svom postepenom povlačenju iz svetske geopolitike. Uklanjanje vojnih snaga sa teritorija Afganistana je bilo prvo na spisku i postalo je simbol odbijanja SAD-a da učestvuje u aferama van svojih granica. Za to vreme, Kina je snažno ohrabrivala svoje mlade da započinju karijere u internacionalnim organizacijama. Do 2030. broj državljana Kine koji su bili deo internacionalnih organizacija prevazišao je broj Amerikanaca. Tako su Kinezi postali glavni donatori i time glavni donosioci odluka u institucijama koje je svet nasledio nakon Drugog svetskog rata.

Kina je nastavila da napreduje na svetskoj sceni nudeći pomoć i investicije širom Evroazije i Afrike promovišući svoj model ekonomskog razvoja. Njeno iskustvo sa kolonijalizmom iz 19. veka učinilo je mnogo jednostavnijim za Kinu da zadobije poverenje u Africi i šire. Kina je, takođe, mnogo ulagala u njenu tradicionalnu filozofiju i književnost. Nakon potpunog brisanja tradicionalne kulture tokom Kulturne revolucije 1960-ih i 1970-ih, bili su neophodni kontinuirani napori, tokom najmanje tri generacije, ne bi li se ponovo razumeo i povratio kineski način razmišljanja izvan komunističkih okvira. Stare zakonske norme su ponovo prihvaćene i integrisane u zakonodavstvo koje je u jednom momentu bilo identično zapadnjačkom. Zapadnjački individualizam više nije promovisan i više prostora je davano konceptima poput harmonije i ekonomskog razvoja kao vektora mira.

Uspon Kine tokom prve četvrtine 21. veka stavio je tačku na hegemoniju Zapada. Sa svojom održivom alternativom liberalnoj demokratiji, Kina ne samo da je stala na crtu zapadnjačkim silama po pitanju vojne i diplomatske nadmoći, već i po pitanju principa tržišne ekonomije. Kina je počela da postavlja standard za ostatak sveta i norme Zapada više nisu obavezno smatrane univerzalnim. Svetska scena je sada kompletno multipolarna ostavljajući vodeće aktere (SAD, Kinu, EU, Rusiju i ostale sile u porastu, poput Indije) da se takmiče za uticaj i očuvanje njihovog sistema vrednosti.

Trenutak kada su zemlje članice EU odlučile da se konačno zajednički pokrenu bio je tek sredinom treće dekade ovog veka. U drugoj polovini 2020-ih i tokom 2030-ih, Evropa je dozvolila saradnju između onih EU članica koje su to želele, a zaobilazeći zemlje koje su više okrenute svojim nacionalnim interesima. Veliki projekti u vojsci, energetici, telekomunikacijama, industriji i digitalnom sektoru koji su zahtevali investicije prevelike za bilo koju zemlju ponaosob konačno su uspevali da ugledaju svetlost dana. Ovi superprojekti su na kraju postigli da industrija Evropske unije ponovo postane konkurentna na međunarodnom tržištu izazivajući tako kineske i američke pandane.

Za to vreme, kineski režim aktivno je tražio saradnju sa ostalim moćnim silama. Kineska ambicija da zadobije veće poštovanje na svetskom nivou, koje bi bilo proporcionalno njenoj populaciji i ekonomskom značaju, bila je ostvarena. Nisu težili da sami dominiraju svetom. Kina je bila svesna kompleksnosti vezane za održavanje moći i stabilnosti unutar svojih granica, a kamoli na globalnom nivou. Kao takva, Kina je aktivno sarađivala sa EU radi Obnovljene politike globalnog balansa.

SAMARKAND KAO NOVI CENTAR

Prethodni sastanak visokih zvaničnika dve vlade održan je 2048. u Samarkandu, sedištu Srednjoazijske unije i na raskrsnici Evrope i Kine. Samit na visokom nivou je proslavljao dvadesetu godišnjicu saradnje Evropske unije i Kine na projektima Povezivanje i Put svile.

Smanjivanjem zavisnosti od fosilnih goriva EU i Kine, omogućilo je da se lakše izvrši pritisak na Rusiju, kao i na druge naftne zemlje u konfliktnim situacijama

Tokom sastanka 2048, EU i Kina su saslušale stav Srednjoazijske unije o rezultatima postignutim tokom zajedničke saradnje, a zatim su razmatrale strategije za budućnost. Iako su se svi partneri složili da treba unaprediti Univerzalnu deklaraciju o zaštiti životne sredine, ostale su razlike u stavovima na koji način odgovornost za životnu sredinu treba delegirati – da li na nivou država, gradova ili na nivou samih građana. Kina nije bila voljna da je ostavi samo građanima i smatra da država mora da vodi glavnu reč kada je u pitanju zaštita životne sredine. Dok EU, podržana od strane nekih država Srednjoazijske unije, smatra da bi države trebalo što manje da se mešaju i da građanima prepuste potpunu odgovornost. Kao sredstva regulacije, EU je ponudila da postavi stroge mehanizme nadzora nove tehnologije za detektovanje karbonskog otiska instalirane u mobilne uređaje građana. Pregovori će biti nastavljeni na sledećem samitu EU, Kine i Srednjoazijske unije.

NAZAD KA BRISELU

Kao deo nove tradicionalne rotacije između političkih prestonica, EU i kineski lideri trebalo bi da se sretnu u Briselu, 2049. godine.. Sledeći samit će biti u Pekingu, 2050. To je presudna godina za Kinu pošto će Azijska Infrastrukturna Investiciona Banka (AIIB) predstaviti Afrički razvojni projekat iznoseći svoj novi Akcioni plan za razvoj afričkog kontinenta. EU je razmatrala povećanje svog udela u AIIB, ali je ipak oklevala u donošenju takve odluke u ovoj fazi. Dosta toga zavisi od ishoda samita u 2049. godini.

Lideri su napravili svoje zvanične fotografije iz virtuelne stvarnosti u zgradi ‘‘Evropa’’ i slike su momentalno projektovane u svim glavnim gradovima kreirajući tako osećaj kod naroda da je deo ovih značajnih političkih događaja. Nekoliko minuta kasnije, svi šefovi država i ostali zvaničnici sedeli su u šarenoj, ovalnoj konferencijskoj sali na petom spratu. Lideri i njihovi zvanični prevodioci su se okupili u manjim grupama razmenjujući prijateljske pozdrave kako bi opustili atmosferu pred sastanak. Što se tiče formalnih tema, jedna od najvažnijih stavki u agendi je razvoj zagarantovanog minimalnog prihoda – da se postavi na isti, umereno visoki nivo u Evropi i Kini.

ZAGARANTOVANI MINIMALNI PRIHOD

Kina je započela implementaciju zagarantovanog minimalnog prihoda svojim stanovnicima u određenim provincijama i nazvala ih eksperimentalnim regijama, a po ugledu na ono što je u Zapadnoj Evropi već uspešno oprobano sa visokim minimalnim prihodima. Tokom 2020. milioni poslova u Evropi i Kini zamenjeni su napretkom veštačke inteligencije i robotike u industrijskom sektoru. Usled zajedničkih problema sa kojima su se vlade suočavale i rastućom međuzavisnosti kineske i evropske ekonomije, kineski ministar rada i generalna direkcija Evropske komisije za zapošljavanje, socijalnu politiku i jednakosti, zajedno sa Međunarodnom organizacijom rada započeli su saradnju kako bi pronašli rešenja za društveno blagostanje. Ekonomisti i donosioci odluka u javnoj sferi usaglasili su se da je garantovanje minimalnog dohotka, bez uticaja na više dohotke, neophodno za sve pogođene. Novi roboti, uvedeni u proizvodnju su i dalje stvarali korist i bogatstvo u poslovanju, bez troškova za plate. Korist nastala uz robote je sada i visoko oporezovana, a taj novac je raspodeljen opštoj populaciji.

Ostale ekonomije su DO 2049. razmatrale razvijanje ove politike u svojim ekonomija, naročito u Africi i Južnoj Americi. Populističke vlade u Južnoj Americi i njihove politike sa lošim procenama su poremetile ekonomiju i izazvale društvene nemire. Kada su Evropa i Kina pokazale da je moguće razviti garantovani minimalni prihod koji je istovremeno visok i održiv, svetski lideri i njihovi eksperti su postajali sve zainteresovaniji za prihvatanje takvog modela. Evropa je pokazala spremnost i da učestvuje u proširenju minimalnog prihoda zato što bi to, između ostalog, bio način da se smanji broj ljudi koji migrira ka njenom kontinentu. Zbog potencijalnih troškova koje bi njene kompanije sa fabrikama u Africi iskusile, Kina je više oklevala. Jeftinija radna snaga je ostala i dalje od suštinskog značaja za uspešan završetak njenih infrastrukturnih projekata.

Govorilo se i da se određena kineska preduzeća plaše izvoza svoje robotske industrije u Afriku što bi doprinelo finansiranju zagarantovanog minimalnog prihoda u regionu, a dalje bi značilo gubitak tehnološke prednosti u odnosu na rivale. Prilično je ironično da se do pre samo 50 godina Zapad plašio kineskih ulaganja u strateške tehnologije u Evropi zbog kopiranja njene tehnologije. Vreme ima interesantan način zamene uloga i okretanja situacija.

URBANISTIČKO PLANIRANJE I NJEGOV UTICAJ NA GEOPOLITIKU

Sledeće na spisku je bilo urbanističko planiranje. Industrijska revolucija je dovela do kontinuiranog ruralnog uništavanja u prethodnim vekovima, a nova tehnološka dostignuća su dalje ojačala migracije ka urbanim područjima. Nastala situacija u urbanim sredinama zahtevala je inovativan način razmišljanja kako bi ovi prostori bili zdravi i uopšte naseljivi.

Sa druge, pozitivnije strane određene evropske tehnologije su se uslovno izvozile za Kinu, poput vetroenergetske infrastrukture ili solarnih panela dizajniranih za masovnu upotrebu. Šangajski voz Maglev, izgrađen pomoću nemačkog industrijskog znanja, početkom veka, za prevoz putnika od Međunarodnog aerodrome Pudong, zamišljen je kao novi način transporta stanovnika grada. Bilo je moguće stići sa jednog kraja grada na drugi u roku od 20 minuta, umesto dva do tri sata, čuvajući tako vreme i energiju putnika svakodnevno. Iako je razvoj novih urbanih ruta tek započet u Kini, donosioci odluka su na sastanku pregovarali o tome koje bi kompanije mogle da preuzmu vođstvo u međusobnim tržištima kako bi se ovakve infrastrukture razvile u većem obimu. Ovo je bio ključan korak u odnosima EU i Kine: ishod bi značio novi svetski sistem transporta i odredio bi potencijalne monopoliste koji bi imali kontrolu nad budućom transportnom infrastrukturom na ostalim kontinentima. Afrička populacija je nastavila da raste velikom brzinom. To je trend koji iziskuje sofisticirano urbanističko planiranje u narednim decenijama, a bazirano je na iskustvima Kine i EU. Dok su u SAD dugo promovisana sopstvena vozila, na štetu javnog prevoza, postojala je povećana javna potreba širom Amerike za razvijanjem transportne infrastrukture slične EU-kineskom modelu.

Za Evropljane, tolika koncentracija informacija značila je udar na privatnost. Za kineske zvaničnike, sistem je pokazao da je zaslužan za pravednu raspodelu bogatstva

EU i Kina su do 2049. uspele da sarađuju na integrisanju obnovljivih izvora energije po modelu novog urbanog dizajna. Energetska infrastruktura je modernizovana i u gornjem i u donjem toku tako da solarna i vetroenergija postanu osnovni izvori energije za domaćinstva. I Evropa i Kina su masovno investirale u obnovljive izvore energije kako bi obezbedile da se njihovo oslanjanje na fosilna goriva svede na nulu.

Kako su projekti Put svile i Povezivanje ostvareni širom evroazijskog područja, od vitalnog značaja je bilo održavanje mira i stabilnosti u regionima koji su bili obuhvaćeni. SAD se povukla nekoliko decenija ranije iz svojih ratnih zona. Skromno je doprinosila poduhvatima za izgradnju mira, a izgubila je i svoj pređašnji značaj u globalnoj diplomatiji. Većim angažmanom u procesima posredovanja sa lokalnim liderima umešale su se i EU i Kina. Kina je promovisala ulaganje u održivu infrastrukturu kako bi razvila regionalne ekonomije. Smanjenjem zavisnosti od fosilnih goriva, osnovne industrije ruske ekonomije, EU i Kina su bile u mogućnosti da izvrše veći pritisak na Rusiju u konfliktnim situacijama, kao i na druge zemlje čije se ekonomije zasnivaju na naftnoj industriji. Ova promena u balansu moći je imala za rezultat napredak ka postizanju dugoročnog mira širom Evroazije.

PODACI I DIGITALIZACIJA

Jedna od tema koja se najviše iščekuje je upravljanje podacima i digitalizacijom. Javno finansiranje je sponzorisalo napredak u sofisticiranim komunikacionim tehnologijama, a vođeni su i pregovori o razvoju tehnologije virtuelne stvarnosti. Postojale su nade da razdaljina može biti prevaziđena tako što će ljudima biti omogćueno da komuniciraju uživo, iako udaljeni, tako što će projektovati sebe putem ekrana. Slike iz virtuelne stvarnosti napravljene pre zvaničnog sastanka bile su više simbolične, a sve sa ciljem da se pokaže da postoji dobra volja političara da se nove tehnologije unaprede.

Kineska “aplikacija za sve”, WeChat, prevazišla je evropske pandane u smislu funkcionalnosti u 2030-im, ali je EU bila pionir u obezbeđivanju da sve funkcije poštuju zakonodavstvo u smislu bezbedne održive upotrebe. Drugim rečima, Kina je proizvela softver, a EU je obezbedila zakone. Ove dve vlade su još uvek pregovarale o tome kako bi obezbedile zajedničku kontrolu nad kompjuterima koji bi integrisali podatke oba kontinenta u budućnosti. EU je predložila nezavisni mehanizam koji bi odlučio ko bi imao kontrolu nad kompjuterima, a sve to na osnovu tradicionalnih političkih teorija. To je delovalo idealno, ali teško za implementiranje. Kineski lideri su i dalje nevoljno prihvatali principe koji stoje iza Monteskjeeve teorije o podeli na tri nivoa vlasti.1 Ovo je ostala najveća prepreka u implementaciji kontrolnog mehanizma nad kompjuterima. Međutim, Kina je razumela neophodnost osiguravanja zajedničke kontrole protoka podataka između EU i Kine. Suština neslaganja bila je u tome kako to treba postići.

Kina je razvila društveno bezbednu platformu tako što je sakupljala podatke svojih građana. Informacije iz banke, podaci iz identifikacionih dokumenata, podaci o komunikaciji sa članovima porodice i ostale informacije lako su se prikupljale putem vladinih agencija koje su overavale zahteve za socijalnu pomoć. To je učinilo raspodelu socijalnog osiguranja mnogo lakšom i efikasnijom. Za Evropljane je takvo sakupljanje informacija bilo udar na njihovu privatnost. Što se tiče kineskih zvaničnika koji su zaduženi za veliki broj ljudi, njihov sistem je dokazao da je sposoban da obezbedi fer raspodelu bogatstva.

Najveće političke razlike između EU i kineske vlade otežavale su pronalaženje konsenzusa o raspodeli pristupa podacima i sprečavanju zloupotrebe u praksi. Potrebno je još vremena, a verovatno i još poverenja, za bilo kakve vidljive efekte. Sa ishodom decenijskog zajedničkog izveštaja o ljudskim pravima, pregovori će se nastaviti na sledećem samitu.

U govoru na pekinškom Tjenanmen trgu, 1949, Mao Cedung je rekao da će Kina, posle veka dekadencije i nereda, konačno ‘‘ustati’’ protiv zapadnjačkog imperijalizma. Kina je danas, vek nakon ovog govora, zajedno sa Evropskom unijom zadužena za svetski poredak dok rade na Obnovljenom globalnom balansu. Kineski pristup je imao suštinu i njegova istinska pobeda leži u sposobnosti da pokaže suštinu i realnost kineskog modela. Na narednom samitu će se dalje razmatrati ne samo digitalizacija, već i migracije i upotreba velikih količina podataka kako bi se efikasnije kontrolisalo kretanje stanovništva po svetu, ujedno sa zajedničkim razmatranjem univerzalnih političkih vrednosti. Peking već priprema logistiku i debatuje o tome da li bi mesto održavanja trebalo da bude unutar Zabranjenog grada kako bi se obeležio značajan trenutak u odnosima EU i Kine.

Kao takva, Kina je aktivno posezala za EU zbog Obnovljene politike globalnog balansa.

Smanjenjem zavisnosti od fosilnih goriva, osnovne industrije ruske ekonomije, EU i Kina bile su u mogućnosti da izvrše veći pritisak na Rusiju u konfliktnim situacijama, kao i na druge zemlje čije ekonomije se zasnivaju na naftnoj industriji.

Za Evropljane je takvo sakupljanje informacija bilo invazija na njihovu privatnost. Što se tiče kineskih zvaničnika koji su zaduženi za veliki broj ljudi, njihov sistem je dokazao da je sposoban da obezbedi fer raspodelu bogatstva.

2049: Open Future
2049: Open Future

The politics of tomorrow start with the politics of today. Beyond any one theme, this collection of essays, stories, and interviews, complemented by infographics and amazing illustrations, looks forward to imagine the Europe(s) to be in 2049.

Order your copy

More by Clémence Lizé