Nakon odobrenja Europskog parlamenta, Europska komisija nastavlja sa svojim planovima klasifikacije fosilnog plina i nuklearne energije kao “zelene” energije. Posljedice tog katastrofalnog poteza će se u nadolazećim godinama odraziti na širok raspon problema, od rata u Ukrajini do klimatske krize. Seden Anlar razmatra dosadašnje odvijanje kontroverze te njen utjecaj na jedinstvo EU-a, klimatsko vodstvo i geopolitičku strategiju.

6. srpnja 2022. članovi Europskog parlamenta izglasali su podršku prijedlogu taksonomije od strane Europske komisije, čime su dali zeleno svjetlo označavanju fosilnog plina i nuklearne energije “zelenim” energentima, što se odnosi i na aktivnosti vezane uz njih. Bio je to katastrofalan ishod koji znači, jednostavno i u praksi, da će Europska unija od 1. siječnja 2023. ulaganja u fosilni plin i nuklearnu energiju smatrati zelenima

U pozadini svog dosadnog naslova, Uredbom o taksonomiji EU-a se uspostavlja sustav klasifikacije, čija je svrha da tvrtkama, ulagačima i donositeljima političkih odluka pruži smjernice o održivim financijskim proizvodima i energetskim resursima. Glavni cilj zakona je usmjeriti kapital prema aktivnostima koje Komisija smatra ekološki održivima. Drugim riječima, taksonomija je osmišljena kako bi spriječila zeleno pranje (greenwashing) identificiranjem održivih ekonomskih aktivnosti, kao i uvođenjem obveza izvješćivanja za tvrtke i sudionike na financijskim tržištima

Glavni dio Uredbe o taksonomiji kojom je utvrđeno šest ciljeva je stupio na snagu 12. srpnja 2020. No, Komisija je tada najavila da će popis ekološki održivih aktivnosti donijeti kasnije putem „delegiranih akata”. Tu su odluku žestoko kritizirali zastupnici EU-a, jer su delegirani akti po prirodi sekundarno zakonodavni akti i stoga nisu podložni istoj razini ministarskog i parlamentarnog nadzora kao sama uredba

Europska komisija je u travnju 2021. objavila pravila koja reguliraju taksonomiju, ali je odgodila odluku o uključenju fosilnog plina i nuklearne energije na popis održivih gospodarskih aktivnosti. Mjesecima kasnije, nekoliko trenutaka prije ponoći u novogodišnjoj noći 2021., Komisija je objavila nacrt prijedloga koji te energente označava kao “zelene” izvore. Taj potez je proglašen “jednom od najvećih kontroverzi” dosadašnjeg mandata predsjednice Komisije Ursule von der Leyen.

Podijeljena Unija 

Tijekom jeseni 2021. Komisija je započela konzultacije s državama članicama o nacrtu prijedloga, što je izazvalo višemjesečne žestoke rasprave i pregovore. Nastale su dvije neformalne skupine sa suprotnim stajalištima o tome treba li EU označiti fosilni plin i nuklearnu energiju zelenom, a predvode ih dva glavna aktera: Francuska i Njemačka, čime su naglašene velike razlike među državama kad su u pitanju energetski ciljevi

Francuska, koja oko 70 % svoje energije dobiva iz nuklearnih elektrana, uz potporu država članica iz istočne i središnje Europe poput Poljske, je htjela da von der Leyen uključi nuklearnu energiju u taksonomiju. S druge strane, Njemačka, koja je tri od svojih šest nuklearnih elektrana zatvorila 2021., a ostatak namjerava zatvoriti do kraja 2022., je lobirala protiv uključivanja nuklearne elektrane i predložila dodavanje fosilnog plina kao alternative. Međutim, vlada sačinjena od „semafor koalicije“ je podijeljena je po tom pitanju, pri čemu se Socijaldemokratska partija (SPD) zalaže za fosilni plin, čemu se protive Zeleni. Štoviše, tijekom tog procesa, antinuklearne države poput Austrije i Luksemburga su pokazale svoje zube prijeteći mogućim tužbama bude li nuklearna energija označena zelenom. Na kraju, Njemačka i Francuska su se “složile da se ne slažu” i čak su zanijekale bilo kakav sukob. Naknadna odluka Komisije o uključenju fosilnog plina i nuklearne energije u taksonomiju, službeno objavljena u Dopunskom delegiranom aktu o klimi, jasno pokazuje znatan utjecaj država članica na institucije EU-a u procesima donošenja odluka

I tako je obećavajuća inicijativa s potencijalom da doprinese klimatskim ciljevima EU-a postala još jedna razblažena komponenta Europskog zelenog dogovora i alat koji će doprinijeti upravo onome čemu se trebao suprotstaviti: greenwashingu

Izostanak oporbe 

I prije glasanja u Europskom parlamentu u srpnju 2022., zastupnici su mogli reagirati na prijedlog Komisije. Čini se da je delegirani akt pretrpio veliki udarac u lipnju 2022. kad su dva najznačajnija odbora Europskog parlamenta, Odbor za gospodarstvo i Odbor za okoliš, odlučila da će ga blokirati, tražeći od Komisije da iznese novi prijedlog. Takve odluke su obično pouzdan pokazatelj smjera u kojem će ići plenarno glasanje, no ovoga puta to nije bilo tako

Naravno, protivljenje toj odluci nije izostalo. Čim je Komisija objavila kontroverzni prijedlog za uključivanje fosilnog plina i nuklearne energije u Uredbu o taksonomiji, međustranački i transnacionalni savez zastupnika u Europskom parlamentu se okupio protiv prijedloga – što je rijetka pojava. Kad je održano glavno plenarno glasanje, 278 zastupnika u Europskom parlamentu iz svih stranačkih linija glasali su za blokiranje prijedloga, 75 manje od 353 glasa potrebna za osiguranje potrebne apsolutne većine. No, s obzirom na to da je bila potrebna apsolutna većina od 353 glasa, oporba je izostala

Većina zastupnika u Europskom parlamentu koji su odobrili predloženu taksonomiju dolaze iz redova Europske pučke stranke desnog centra, dok su Zeleni/EFA bili jedina stranka koja je jednoglasno glasala za blokiranje prijedloga (uz jedan suzdržan glas)

Manjkavi dizajn 

U binarnoj klasifikacijiji, koja razlikuje dobru “zelenu” energiju od svih drugih izvora, nedopustiv je nijansirani tranzicijski pristup koji bi bio i ambiciozan i realan

Kao što je stručna skupina Europske platforme za održivo financiranje navela u svom konačnom izvještaju, taj pristup zanemaruje međuaktivnosti koje bi se mogle provoditi u određenom vremenskom razdoblju tijekom tranzicijskog procesa. Štoviše, taksonomija ostavlja neklasificiranim širok raspon resursa koji nemaju značajan utjecaj na okoliš, što bi moglo dovesti do toga da ih investitori smatraju “neodrživima”. S obzirom na to da su europske tvrtke obavezne izvještavati o održivosti svojih ulaganja, to bi vjerojatno dovelo do toga da će se svaka aktivnost koja nije na „zelenom popisu” smatrati neusklađenom s klimatskim ciljevima EU-a, što može presušiti kapital koji bi mogao biti usmjeren prema tim aktivnostima

Daleko od znanstvene utemeljenosti, kakva je klasifikacija trebala biti, taksonomija pati od simptoma potpunog zanemarivanja smjernica znanstvene zajednice kako bi se globalno zagrijavanje zadržalo na razini ispod +1,5 °C u odnosu na predindustrijsko doba. Uzimajući u obzir činjenicu da su odluke donesene samo nekoliko mjeseci nakon upozorenja IPCC-a da bi planet mogao biti na putu povišenja prosječne globalne temperature i do dva puta više od granice postavljene Pariškim sporazumom, postupci Europske komisije i Parlamenta nisu ništa drugo nego sramotni. Štoviše, takva taksonomija također odbacuje zahtjeve klimatskih aktivista i nevladinih organizacija, koji su pozvali EU da poduzme ozbiljne korake kako bi ispunila svoje klimatske ciljeve. To je još jedan dokaz da, kad se upletu partikularni interesi, posao dolazi na prvo mjesto

Većina kritika proširenja taksonomije s pravom je usmjerena na plin. Dok dužnosnici EU-a impliciraju da plin nije tako loš kao ugljen – što nije najuvjerljiviji argument u diskusiji usred klimatske krize – nova ulaganja u fosilne aktivnosti poput elektrana na plin jednostavno nisu u skladu s klimatskim ciljevima EU-a. Plin možda jest čišći od ugljena, ali nije dovoljno čist da bi zaslužio nastavak ulaganja u plinsku infrastrukturu. To je nedavno potvrdila Međunarodna agencija za energiju u svojoj izjavi da bi ulaganja u fosilna goriva morala biti hitno zaustavljena, s početkom 2022., kako bi se globalno zagrijavanje zadržalo ispod +1,5 °C

Stvari postaju kompliciranije kad je u pitanju nuklearna energija. Iako se, za razliku od fosilnog plina, može smatrati gorivom bez emisija, životni ciklus nuklearnih elektrana, uključujući izgradnju, ekstrakciju urana, transport i preradu rude, značajni su izvori emisija CO2. Štoviše, izgradnja je vrlo skupa i svakako prespora da bi nuklearne elektrane doprinijele kratkoročnom smanjenju emisija i klimatskim ciljevima do 2030. godine koje je postavila EU. Iako Francuska snažno podupire nuklearnu energiju kao svoj omiljeni izvor električne energije, čak ni financijski savjet francuske vlade nuklearnu energiju ne smatra održivim ulaganjem. Zanimljivo, i Frans Timmermans, potpredsjednik Europske komisije odgovoran za Europski zeleni dogovor, izjavio je da se nuklearna energija ne može klasificirati kao zelena. Konačno, značajni prigovori proizlaze iz zabrinutosti struke da bi uključivanje nuklearne energije među zelene aktivnosti moglo odvratiti kapital od ulaganja u obnovljive izvore, unatoč tome što su obnovljivi izvori energije jeftiniji od nuklearne energije i plina, a to bi u konačnici usporilo energetsku tranziciju

Međunarodna agencija za energiju je izjavila da bi ulaganja u fosilna goriva morala biti hitno zaustavljena, s početkom 2022.

Investitori su mi kritizirali prijedlog 

Nije iznenađujuće da su neki ulagači pozdravili uključivanje fosilnog plina i nuklearne energije u taksonomiju. Generalni direktor njemačke udruge lokalnih javnih poduzeća VKU nazvao je to “važnim prepoznavanjem uloge prirodnog plina kao mosta za postizanje klimatskih ciljeva”. Međutim, neočekivano mnogo kritika prema proširenju taksonomije zapravo je došla od samih investitora i drugih dionika u energetskoj i financijskoj industriji, koji su izrazili svoju zabrinutost oko vjerodostojnosti i upotrebljivosti trenutne verzije proširene taksonomije – signalizirajući da bi odluku trebalo uzimati s oprezom ili čak bojkotirati nove zelene oznake

Na primjer, Net Zero Alliance, grupa od 73 institucionalna ulagača, izjavila je da bi uključivanje plina “bilo u suprotnosti s visokim razinama okvirnih ambicija taksonomije EU-a općenito.” Stephan Kippe, voditelj istraživanja ESG-a u Komercijalnoj banci AG je zaključio da odobrenje prijedloga Komisije “ne čini borbu protiv greenwashinga nimalo lakšom”. Hugo Gallagher, viši savjetnik za politiku pri Europskom održivom investicijskom forumu (Eurosif) također je izrazio protivljenje prijedlogu rekavši: “Dvojbeno je ispunjavaju li plin i nuklearna energija uvjete da budu kvalificirani kao tranzicijske aktivnosti”, te dodao da mnogi industrijski akteri ne žele ulagati u plin ili nuklearnu energiju

Fosilni pogon Putinovog rata 

Aktivisti su bili vrlo jasni da će, osim pogoršanja klimatske krize, ovakvo proširenje taksonomije EU imati presudan utjecaj na rat u Ukrajini. Dopuštanje većeg ulaganja u plin i nuklearnu energiju Europi otežava osiguranje energetske neovisnosti od Rusije. Odluka je stoga dar Putinu koji će u konačnici novcem EU nastaviti financirati svoj ratni stroj

EU je Rusiji već od početka rata u Ukrajini do sada platila 57 milijardi eura za fosilna goriva, jer su uvoz ruskog fosilnog plina, plinskih turbina, urana i drugih nuklearnih usluga izuzeti iz sankcija koje je EU nametnula Rusiji kao odgovor na invaziju. Prema novoj studiji Greenpeacea, očekuje se da će Rusija biti jedan od glavnih dobitnika u proširenju taksonomije. Naime, ta odluka Rusiji osigurava zaradu u iznosu dodatnih 4 milijarde eura godišnje, što znači 32 milijarde do 2030

Kad je riječ o nuklearnoj energiji, ruska državna tvrtka Rosatom trebala bi “osigurati udio od procijenjenih 500 milijardi eura potencijalnog ulaganja u nove nuklearne kapacitete EU-a”. Ako su Europska komisija i Parlament obećali da će stajati uz Ukrajinu, zašto bi Putinu osigurali tako nevjerojatnu geopolitičku prednost na srebrnom pladnju (ili bolje rečeno, pladnju od uranovog stakla)? 

Lobiji, lobiji, lobiji 

Shvativši da će biti najveći dobitnici takve odluke, ruske tvrtke Gazprom, Lukoil i Rosatom u Bruxellesu su intenzivno lobirale da se fosilni plin i nuklearna energija dodaju u Taksonomiju EU kao zeleni resursi i aktivnosti. Greenpeace je otkrio da su se povjerenici i visoki dužnosnici Europske komisije s predstavnicima tih kompanija sastali ukupno 18 puta, izravno ili preko lobista tvrtki i podružnica od ožujka 2018., kada je Komisija predstavila svoj akcijski plan o održivim financijama. Jednostavno je zapanjujuć kontrast između postupaka Europske komisije i njezinih javnih izjava u vezi s Ukrajinom, kao što je izjava von der Leyen Ukrajincima tijekom njezina posjeta: „Vaša borba je naša borba. …Europa je na vašoj strani” pred ukrajinskim predsjednikom Zelenskim

Važno je napomenuti da je i sama Europska komisija nedavno prepoznala koliko su opasne lobističke aktivnosti ruskog režima u Bruxellesu i predložila da se ruskim tvrtkama zabrani angažiranje tvrtki iz EU za lobiranje i odnose s javnošću, prema EU Observeru, zarađuju 3,5 milijuna eura godišnje od takvih poslova. Iako je ovo pozitivan pomak i nužan korak, prijedlog još nisu odobrile države članice EU-a.

EU je Rusiji već od početka rata u Ukrajini do sada platila 57 milijardi eura za fosilna goriva.

EU: klimatski vođa ili kočničar? 

Ujedinjeno Kraljevstvo ne uspijeva ispuniti svoje klimatske ciljeve i namjerava ukinuti zakon kojim se štite njezina najvažnija područja divljih životinja. Nadalje, Vrhovni sud SAD-a je nedavno odlučio ograničiti kapacitet Agencije za zaštitu okoliša da smanji emisije CO2, što učinkovito odgađa bilo kakvu značajnu klimatsku akciju SAD-a. S obzirom na sve to te na činjenicu da energetska kriza bjesni diljem svijeta, više nego ikada je potreban vođa klimatske politike. Dok je Europska komisija potezala prave poteze prema rješavanju klimatske krize i igrala je odlučujuću ulogu u novom klimatskom poretku, prijedlog taksonomije je potpuno suprotna priča

Samo nešto više od mjesec dana nakon objave planova EU za ubrzanje energetske tranzicije i osiguranje energetske neovisnosti od Rusije kroz Repower EU, odobrenje delegiranog akta ne samo da jača Putinov geopolitički utjecaj u regiji, već šalje i zbunjujuće poruke o ozbiljnosti preuzimanja vodstva EU u suočavanju s klimatskom krizom. Stoga, osim što razotkriva duboke raskole između država članica EU-a u pogledu suočavanja s klimatskom krizom, Taksonomija EU-a također ugrožava vjerodostojnost cjelokupne klimatske agende EU-a, Europskog zelenog dogovora i EU-a kao globalnog klimatskog vođe. U svijetu u kojem čak ni Rusija i Kina ne uključuju plin u svoje taksonomije održivih aktivnosti, označavanje nuklearne energije i fosilnog plina kao zelenih izvora energije od strane EU-a predstavlja opasan presedan i jasan je simptom neuspješnog klimatskog vodstva.

Kako se izvući odavde? 

Nakon toliko razočaravajućeg i greenwashingom zagađenog ishoda koji zanemaruje rastuću krizu s kojom se danas suočavamo, put pred nama je mutan i prepun izazova. Sljedeći korak je glasanje Vijeća EU-a, akteru koji može staviti veto na odluku Parlamenta. No, s obzirom na to da je uključivanje fosilnog plina i nuklearne energije rješenje koje su predložile upravo države članice Vijeća, a i s obzirom na to da većina vlada EU-a podržava taj prijedlog, s velikom se sigurnošću može pretpostaviti da dvotrećinska većina, potrebna za odluku o vetu, neće biti desegnuta. S vrlo izglednim odobrenjem očekuje se da će delegirani akt stupiti na snagu početkom 2023. godine

No, ima još nade, a ona je u sudskom postupku. Nakon odluke Europskog parlamenta, mnoge nevladine organizacije najavile su da razmatraju ili planiraju pravni postupak. Greenpeace je najavio podnošenje formalnog zahtjeva za internu reviziju Komisiji, a u slučaju negativnog rezultat će pokrenuti tužbu Europskom sudu pravde protiv Komisije zbog uključivanja fosilnog plina i nuklearne energije u Taksonomiju. Povrh toga, Luksemburg i Austrija će se pridružiti Greenpeaceu u osporavanju Komisije putem istog suda. Španjolska i Danska također razmotraju mogućnost pridruživanja tužbi

U posljednjih su se godinama zaredale sudske tužbe građana protiv svojih vlada kako bi ih pozvali na odgovornost zbog nedovoljnih mjera poduzetih za ispunjavanje vlastitih klimatskih obveza. Obećavajući probojni uspjesi sudskih slučajeva kao što su Država Nizozemska protiv Zaklade Urgenda te Notre Affaire à Tous i Drugi protiv Francuske pokazali su kako klimatske parnice mogu biti instrument u borbi protiv klimatske nepravde i moćan alat za rješavanje prljave politike ili sporosti političkog napretka, ali i utiru put daljnjim tužbama

Dok sve više i više sudova u svojim presudama povezuju štetu za okoliš i pravo na život, a koalicija otpora raste protiv greenwashingom prožete Uredbe o taksonomiji EU-a, nameće se jedno pitanje: mogu li pravna osporavanja Zakona o klimi EU-a dovesti do sličnih ishoda i pobjeda klimatske pravde? 

This translation was volunteered by Nikola Biliškov

Cookies on our website allow us to deliver better content by enhancing our understanding of what pages are visited. Data from cookies is stored anonymously and only shared with analytics partners in an anonymised form.

Find out more about our use of cookies in our privacy policy.