Language: Croatian

Nakon odobrenja Europskog parlamenta, Europska komisija nastavlja sa svojim planovima klasifikacije fosilnog plina i nuklearne energije kao “zelene” energije.

Suštinska ideja Novog Zelenog dogovora je da bi osnovni životni uslovi trebalo da budu održivi i dostupni svima. Kriza izazvana virusom Kovid-19 nedvosmisleno je pokazala da je pristup lokalnim uslugama poput parkova, zajedničkih prostora i javnog prevoza od ključne važnosti za kvalitet života. Aron Vansitjan tvrdi da je Novi zeleni dogovor osmišljen na principima javnog izobilja sada neophodniji nekog ikada.

Unutar zelenog pokreta postoji rascjep između tehno-optimista i tehno-pesimista. Što je uzrok ovom rascjepu i zašto je do njega došlo? Prema Andersu Schröderu, odgovor možemo pronaći 400 godina u prošlosti. Od javnopolitičkih pitanja do debata oko strategije, ovaj rascjep oblikuje političke vizije u zelenom, ali i ostalim kampovima. Kako bismo njime mogli navigirati, moramo razumjeti njegove korijene.

Europu je potresla zdravstvena kriza uzrokovana COVID-om 19. Dok neki zagovaraju brz povratak u normalu, istovremeno raste konsenzus za otporniju, održiviju budućnost. Veća europska suradnja na području javnog zdravstva i smjer Europskog zelenog dogovora ključni su elementi tog napora.

Među trendovima koje je ubrzala pandemija, digitalizacija se namiče svojim tempom promjene. Veliki dijelovi obrazovanja, rada i socijalnih usluga prebacili su se u online format u periodu od nekoliko tjedana. Iako mnogi ljudi nemaju pristup vezama, opremi i vještinama potrebnim za osiguranje tih, često fundamentalnih prava, velik dio ove promjene bit će trajan. U 21. stoljeću bit će sve teže živjeti bez pristupa internetu. Za gradove poput Barcelone, odgovor leži u politikama koje stavljaju ljude u centar digitalne tranzicije.

Korona kriza je dodatno pokazala kako je kapitalizam jedini način na koji se tržište može formirati. Ipak, može biti i drugačije. Ono što slijedi je poziv za post-korona ekonomiju u kojoj je tržište ponovno utemeljeno u zajednici i bolje regulirano od strane države.

A priča o priuštivom, udobnom, modernijem i bolje smještenom domu nadahnjuje.

Što ako Zeleni val 2019. ne prestane? Što ako su zeleni postali snage koje ustrojuju političku većinu?

Iz uskog fokusa rasta BDPa treba nastati nova paradigma, sposobna za široko i ekologijsko promišljanje dobrobiti, održivosti i pravednosti.

Poziv na konvergenciju borbi između zelenog socijalizma, radikalnih kritičara moderne i elitne tehnokracije.